Srijeda, 08 Septembar 2010

Deportation/Fear of torture and other ill-treatment

Amnesty International fears that Awad Aiman is at immediate risk of being deported by the authorities of Bosnia and Herzegovina (BiH) and returned to Syria, where he would   ...
Više...

SAOPŠTENJE ZA JAVNOST Helsinškog komiteta za ljudska prava

Amnesty International, Helsinški komitet za ljudska prava u BiH i Human Rights Watch su pozvale vlasti Bosne i Hercegovine danas ...
Više...

Pismo Helsinškog komiteta Ministarstvu sigurnosti BiH

Srđan Dizdarević u današnjem pismu izrazio zabrinutost za sudbinu Awada Aimana i Benkhira Aissa... Sarajevo, 13. maj 2009. godine ...
Više...

Obraćanje javnosti BiH

Bosna i Hercegovina i njene institucije ne žele ili neće da riješe moj slučaj. Obraćam Vam se sa molbom da iskoristite svoje nadležnosti i ovlasti, te zakonske okvire da mi pomognete u ...
Više...

KO JE, ZAPRAVO, PRIJETNJA NACIONALNOJ SIGURNOSTI BIH?!

Iako se ponekad to dešava sporo, istina ipak izađe na vidjelo. Donedavno glasoviti predsjednik Komisije za reviziju ...
Više...

Potpisnici
Nadir Losic
Meho Mehanovic
Sabina Mujović
Aida Basic
Mustafa Šabanović
Šuman Hajrudin
Merzuk Bektič
semsa cekro
dzeko adrovic
Muhamed Tursunovic
Kenjar Vasif
Sanela Džino
Emir Camovic
mirnela omerbasic
SANELA DOMAZET
Helsinski_komitet_za_ljudska_prava_BiHAmnesty International, Helsinški komitet za ljudska prava u BiH i Human Rights Watch su pozvale vlasti Bosne i Hercegovine danas

da ne deportuju Imada Al Huseina (Abu Hamza al-Suri, ratni pseudonim) Siriji. Organizacije navode da, u slučaju deportacije, on se suočava sa ozbiljnim rizikom da postane predmetom torture i lošeg postupanja, te da bi odmah trebao biti oslobođen iz imigracionog pritvora.

Na dan 6. oktobra, vlasti BiH su privele Al Huseina u Sarajevu i smjestile ga u Prihvatni centar za imigrante u Lukavici zbog moguće deportacije u Siriju. Navodno je Al Husein započeo štrajk glađu u znak protesta protiv zatvaranja.

"Vlasti BiH bi se trebale ponašati u skladu sa vladavinom zakona", rekla je Nicola Duckworth, direktorica Amnesty International za programe u Evropi i Srednoj Aziji. "Sve mjere koje se poduzimaju bi trebale biti u skladu sa međunarodnim obavezama na čije se poštivanje BiH obavezala".

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je također upozorio vlasti BiH da ne deportuju Al Huseina prije nego što ovaj sud razmotri njegovu žalbu.

U ovom trenutku ne postoje legitimni osnovi za zadržavanje Al Huseina u pritvoru. Postupak deportacije je prekinut zbog njegovog ročišta o azilu ili dozvoli za privremeni boravak. Malo je vjerovatno da postoji rizik bijega zbog njegove porodične situacije, a on je također poštovao i obavezu redovnog javljanja Službi za poslove sa strancima BiH.

"Sirijska reputacija u vezi sa torturom nad navodnim Islamistima nije tajna", rekao je Ben Ward, pridruženi direktor Odjela Human Rights Watch-a za Evropu i Srednju Aziju. "Nezakoniti postupci deportacije protiv Imad Al Huseina bi trebali biti prekinuti odmah i njega treba pustiti iz pritvora".

Vlasti BiH ne bi trebale tražiti diplomatska garancije od Sirije da bi olakšale deportaciju Imad Al-Huseina. Kao su prepoznali specijalni izvještač UN-a o torturi, Vijeće Evrope i druga međunarodna tijela za ljudska prava, diplomatska uvjeravanja nikad nisu efektivna zaštita u slučajevima poznatog rizika torture ili lošeg postupanja.

BiH je posljednjih godina pod pritiskom Sjedinjenih američkih država i Evropske unije da oduzme državljanstva i protjera Arape, pod pretpostavkom da predstavljaju potencijalnu terorističku prijetnju. Godine 2001., vlasti BiH su privele šest muškaraca alžirskog porijekla, te bez obzira na nalog Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine da ih oslobode, predale vlastima SAD. Ovi ljudi su prebačeni u američku pritvorsku jedinicu Guantanamo Bay na Kubi, gdje ih se drži bez optužbi.

"Alžirska šestorka" su kasnije oslobođeni svih optužbi za loše postupanje od strane vlasti BiH, a Dom za ljudska prava ove zemlje je odlučio da njihova deportacija predstavlja kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima. Zvaničnici koji su navodno naredili izručivanje se sada nalaze pod istragom bh. tužilaca zbog svojih postupaka.

"Epizoda o 'Alžirskoj šestorki' je bila jasan primjer onoga što se dogodi kad međunarodna zajednica pošalje poruku BiH da se ljudska prava i vladavina zakona mogu staviti po strani u ime nacionalne sigurnosti", rekao je Srđan Dizdarević, predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u Bosni i Hercegovini. "Takvu grešku ne treba ponoviti sada."



Pozadina slučaja

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, Al Husein je služio u Jedinici El-Mudžahid Armije Bosne i Hercegovine, koja se najvećim dijelom sastojala od dobrovoljaca iz islamskih zemalja, a nakon toga je na osnovu braka stekao državljanstvo BiH. Naturalizacija Al Huseina je ukinuta bez saslušanja 2001. godine. Od tada on osporava napore da ga se iseli iz zemlje zbog nedefiniranih osnova vezanih za "nacionalnu sigurnost". Al Husein nikada nije gonjen za krivična djela, niti formalno optužen za terorističke aktivnosti.

Dva dana prije privođenja Al Huseina, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je poništio odluku nižeg suda kojom se odbija njegov zahtjev za privremeni boravak ili azil. Ustavni sud je vratio predmet nižem sudu (Sud Bosne i Hercegovine), te naložio da se odredi da li bi iseljavanje Al Huseina iz zemlje povrijedilo njegova porodična prava prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Supruga g. Al Huseina, koja boluje od raka, je državljanka BiH, kao i njihovo šestoro djece.

Human Rights Watch i Amnesty International dugo vremena dokumentuju široko rasprostranjenu upotrebu torture od strane sirijskih sigurnosnih službi, uključujući torturu nad navodnim «teroristima» sirijskog porijekla koji su premješteni iz drugih zemalja, kao što su kanadski državljanin Maher Arar i njemački državljanin Mohammed Haydar Zammar.



Srđan Dizdarević
Predsjednik HK u BiH


Br: 04-10/2008
Sarajevo, 17. oktobar 2008. godine